IES - Inovativni energo sustavi d.o.o. Zagreb, Hrvatska
Vjetroenergija
Općenito o energiji vjetra
Vjetar je vodoravna komponenta strujanja zračnih masa nastala zbog razlike temperatura, odnosno prostorne razdiobe tlaka. Vjetar je posljedica Sunčevog zračenja, a na njegove značajke dobrim djelom utječu lokalni čimbenici.
Vjetar nad nekim područjem može biti posljedica primarnih strujanja zračnih masa zbog globalne raspodjele tlaka (godišnja doba) i putujućih cirkulacijskih sustava (ciklona i anticiklona). Time nastaju razni lokalni vjetrovi s različitim značajkama što ovisi o izgledu površine tla (ravnica, planine, doline, naselja, šume itd), njezinim značajkama (pješčana, kamena, vlažna, vodena, snježna itd) i svojstvima zračnih masa koje su uključene u strujanje. Vjetrovi ne moraju biti rezultat sinoptičkog djelovanja, već mogu biti posljedica lokalnog termičkog djelovanja (obalna cirkulacija, strujanje obronka i dr).
Osnove pretvorbe energije u vjetroturbini
Pretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni generator nalaze na zajedničkom vratilu nalaze (točnije, između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U generatoru dolazi do pretvorbe kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom.
Jedna ili više vjetroturbina s pripadajućom opremom (generator, prijenosnik, kućište, stup, temelji, kućište, regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu.
Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).
Vrste i podjela vjetroturbina
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji podjela ovisno o:
- položaju osi turbinskog kola: vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.
- omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra: brzohodne i sporohodne.
- broju lopatica: višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.
- veličini zakretnog momenta: visokomomentne i niskomomentne.
- načinu pokretanja: samokretne i nesamokretne.
- efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment: nisko i visoko efikasne.
- načinu okretanja rotora prema brzini vjetra: promjenjive i nepromjenjive.
U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene brzohodne vjetroturbine, okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od 500 do 1500 kW.
Mali sustavi, vjetrogeneratori za kućanstva i mala gospodarstva
U suradnji s našim partnerima u mogućnosti smo vam ponuditi rješenje za smanjenje troškova električne energije. Rado ćemo se odazvati vašem pozivu i predložiti vam rješenje.
Naši vjetroenergetski projekti
Naši projekti su u fazi ispitivanja vjetropotencijala a nalaze se na lokacijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi projekt na kojem ćemo uskoro započeti ispitivanje nalazi se u Albaniji.
U mogućnosti smo preuzeti započete projekte ili pomoći u realizaciji istih u tehnološko-tehničkom i financijskom smislu, slobodno nam se javite, na raspolaganju smo vam za dogovor.